Lokalitet trokutastog oblika  smješten je na zapadnoj strani Wadi er-Rishshah sjevernog pritoka Wadi Zarqa Maina otprilike 17km južno od Madabe u Jordanu. Prostire se na površini od približno 10 hektara. Arheološka iskopavanja ovog lokaliteta do sad su se odvijala tijekom sezona 2018. i 2019. godine pod vodstvom Paula Gregora, Constance Gane i Paula Raya s Instituta za arheologiju na Sveučilištu Andrews iz SAD-a. 2018. godine otvorena su četiri polja (A-D), a 2019. nastavljena su iskopavanja na dva polja (B i D). Približan položaj polja određen je već prilikom sondiranja i preliminarnog pregleda lokaliteta u 2017. godini uz pomoć topografske karte lokaliteta koju su sastavili suradnici iz jordanskog Odsjeka za starine. Uz djelomično vidljive tragove arhitekture te koristeći GPS određeni su položaji polja odnosno kvadrata 6x6 metara veličine za prva istraživanja. Prema dosadašnjim spoznajama najranije naselje na Khirbet Safri osnovano je početkom željeznog doba I. Preliminarne analize pronađenih keramičkih ostataka (tipologija oblika) ukazuju na razdoblje 13. stoljeća pr. Kr. Ti su prvi stanovnici podigli gradski zid i stambene građevine tako što su temeljnu podlogu, stjenovito tlo i pukotine ispunili crvenim ciglastim materijalom. Na tako pripremljenu podlogu podigli su kazamatski zid. To prvo naselje uništeno je u požaru tijekom željeznog doba I o čemu svjedoče gusti slojevi pepela pronađeni na svakom polju. Ubrzo zatim podiže se drugo naselje koje su možda sagradili isti ljudi koji su izgradili i prvo naselje u Khirbet Safri. U radoblju ranog željeznog doba II uslijedilo je uništenje drugog naselja najvjerojatnije uzrokovano potresom. Nakon toga lokalitet je napušten, no sporadični nalazi keramike iz razdoblja kasnog željeznog doba upućuju na povremenu prisutnost na naselju sve do bizantskog doba. Na površini cijelog lokaliteta nađeni su brojni ostaci bizantske keramike a na polju A otkrivena je značajna građevina kao i jame na polju B koje su datirane u bizantsko razdoblje. Nakon toga ovo mjesto bilo je napušteno, bez dodatnih dokaza o naseljenosti nakon bizantskog razdoblja. U prve dvije sezone istraživanja otkriveno je i prikupljeno je 445 predmeta. Gotovo polovina predmeta (245) odnosi se na poljoprivredne djelatnosti, 48 je predmeta koji su korišteni u tekstilnoj proizvodnji, 17 je komada nakita, 10 predmeta za zabavu a 8 je povezanih sa ratnim aktivnostima. Iz svega toga za sada se može zaključiti da je primarna djelatnost stanovnika Khirbet Safre bila poljodjelstvo i stočarstvo.