Važni izvori iz rane mezopotamske povijesti su reljefni kameni međaši zvani kuduru. Od akadskog izraza kudurru poprima značenje međa, granica, crta razgraničenja. Najstariji zapisi su na akadskom no sam pojam vjerojatno je preuzet iz nekog drugog jezika, najvjerojatnije iz kasitskog, koji je nedovoljno istražen. U kasnijim asirskim i babilonskim izvorima kuduru je zadržao značenje kamena međaša.
Običaj da se označi granica polja postavljajući reljefe koji prikazuju bogove koji jamče trajnost te granice ima dugu tradiciju. Vjerojatno je jedan od najstarijih primjera toga Eannatumov kamen međaš postavljen na crti razgraničenja koju je vladar Lagaša postavio pobijedivši Ummu (poznatiji kao Stela lešinara).
Sumerani su takve stele držali u hramovima kao svjedočanstva ugovora o posjedovanju zemlje a samo su kopije izrađene u glini dali vlasnicima zemljišta. No Sumerani za njih nisu koristili naziv kuduru. Taj naziv javlja se tek u akadskom pismu.
Iz zasada nepoznatih razloga najbrojniji su sačuvani primjeri kamena međaša iz kasitskog razdoblja, odnosno druge polovice 2. tis. pr. Kr. Bili su ili u potpunosti prekriveni reljefnim prikazima simbola bogova koji su pozvani da štite granicu ili su prikazivali vladara koji je donirao taj posjed i garantira vlasniku pravo na posjedovanje. Primjer takvog međaša je Marduk-nadin-akhein kuduru. Čak i u takvom slučaju simboli boga podsjećaju na nepovredivost saveza. Suprotno tome, na kuduru koji ima isključivo simbole bogova često se nalaze kraljevske uredbe odnosno zapisi.
Iako postoje brojne razlike od same vrste kamena, veličine i vrste reljefa na njima kuduru kamenje ima najčešće dva prikaza. U gornjem registru su simboli boga ili bogova pod čijom zaštitom se nalazi posjed odnosno zemlja koju je netko kupio, osvojio, poklonio a donji registar nosi prikaz tog vladara ili tekst kletve koja će sustići one koji pomišljaju na povredu tih prava.
Upravo u tome je i najveći značaj kuduru kamena. Iz njih saznajemo koje su pravne odluke, kako su bili uređeni vlasnički odnosi, religijska vjerovanja, imena i položaj bogova zaštitnika. Osim toga, kuduru su gotovo jedini sačuvani primjeri umjetnosti iz kasitskog doba, odnosno 16.-12. st. pr. Kr.
Izvori:
Frankfort, H., The Art and Architecture of the Ancient Orient, Yale University Press, 1996.
Kuhrt A., The Ancient Near East c. 3000-330 BC, I-II, London & New York, 1995.
Van De Mieroop M., A history of the ancient Near East : ca. 3000-323 BC, Oxford, 2007.