Nepoznata je prava svrha ovog predmeta. Nema teksta koji bi pojasnio o čemu se radi, na način na koji brojne stele iz sumerskih gradova-država donose prikaze pojašnjene klinopisnim tekstom. Stoga je ovaj predmet ušao u historiografiju kao „zastava“, a vjerojatno se radi o ukrasnom kućanskom predmetu koji je završio u kraljevskoj grobnici u Uru kao bogati priložni dar pokojniku.
Dvije veće ploče nagnute su prema unutra tako da su manje stranice dva mala trapezoida. Te male stranice ukrašene su prikazima mitoloških bića i životinja, dok su na glavnim pločama prikazane scena rata i scena mira. Zato su znanstvenici i dodijelili naziv zastava jer se ploče mogu tumačiti kao spomen nekog važnog događaja.
Način na koji je ovaj predmet izrađen potvrđuje visoku razinu umjetničkog izričaja, odnosno spretnost obrtnika, ali još više od toga ovaj predmet je jasno svjedočanstvo bogatstva njegovog vlasnika. Dragocjeni materijali koji su korišteni u izradi, prije svega kamen lapis lazuli potvrđuju razvijenu mrežu trgovačkih puteva. Likovi i ukrasi izrađeni su od komadića dragocjenog kamena, crvenog vapnenca i školjki te su poput mozaika bitumenom zalijepljeni na drvenu ploču.
Na glavnim stranicama priča se dijeli u tri registra. Scena ratovanja prikazuje kralja ispred svoje kočije i vojnike. Lik kralja naglašeno je veći od ostalih. Stoji pred kočijom kako bi pregledao pokorene. Zarobljenici su prikazani goli, a na nekima su očite tjelesne ozljede. Ono što je tome događaju prethodilo prikazano je na donjim registrima. Najdonji prikazuje bojna kola koja gaze preko poraženih. U svakim kolima su dva vojnika, jedan upravlja upregnutim onagerima (divljim magarcima) dok drugi drži koplje u ruci. Srednji registar prikazuje pješadiju. Kacige, kratke ratne suknje i oružje svojim izgledom podsjećaju na prikaz vojnika na Steli lešinara. Zbog toga se ova scena rata i Stela lešinara uzimaju kao najraniji prikazi ratovanja i najvažniji izvor za ranu povijest Starog istoka.
Na drugoj strani predmeta prikazan je „mir“ odnosno slavlje koje je moguće uslijedilo nakon uspješnog vojnog pohoda. U najgornjem registru sjedi kralj okrenut prema svojim podanicima. Svi u rukama drže čaše i očito je da su svi pripadnici visokog staleža, no opet je figura kralja uvećana, a prikazu njegove moći pridonosi i bogatija i raskošnija kaunake (vunena suknja). U ovom registru su i prikazi glazbenika i pjevača. Instrument koji glazbenik drži u rukama podsjeća na liru kakva je i pronađena u kraljevskim grobnicama u gradu Uru, te je očito da su ovaj predmet i lira iz istog vremenskog konteksta. U donjim registrima prikazane su povorke radnika od kojih neki nose svežnjeve a drugi vode životinje, što bi moglo predstavljati ratni plijen.
Izvori:
Frankfort, H., The Art and Architecture of the Ancient Orient, Yale University Press, 1996.
Kuhrt A., The Ancient Near East c. 3000-330 BC, I-II, London & New York, 1995.
Van De Mieroop M., A history of the ancient Near East : ca. 3000-323 BC, Oxford, 2007.
#zastavaizUra #Ur #Sumer #umjetnost #scenarata #scenamira #povijesniizvor #lapislazuli #bitumen #kraljevskegrobnice
