Najzanimljiviji arhitektonski izum Sumerana bio je zigurat. Visoka građevina kosih stranica često se uspoređuje s egipatskim piramidama. Osim veličine i neupitno razvijene tehnologije sam izgled, način gradnje i funkcija zigurata uvelike se razlikovala od piramida.
Zigurat se sastojao od uzdignutih zemljanih platformi kosih stranica. Terase i kose stranice zigurata bile su prilagođene poslu koji se odvijao na strukturi poput administrativnog nadzora ili vjerskih svečanosti.
Ostaci zigurata i danas su svjedoci moći i vještine drevne kulture koja ih je sagradila. U prirodnom nizinskom okruženju moglo ih se uočiti iz velikih udaljenosti. Pogled na građevinu ukošenih stranica presijecanih terasama ostavljao je zapanjujući učinak u svitanje odnosno zalazak sunca. Uloga vizualnog žarišta grada ujedno je bila simbol božje vlasti. Svećenik koji upravlja ziguratom i čitavim kompleksom zgrada koje su ga okruživale samo je božji djelatnik. Pravi vladar grada bio je bog kojem je zigurat bio posvećen.
Impozantna veličina zigurata neupitno je upućivala na političku vlast božanstva. Povišena platforma gradila se od ćerpića, opeka i nabijene zemlje, uobičajenih materijala ove regije u kojoj nedostaje kamen. Neki slojevi opeka bili su obloženi bitumenom, smolastim materijalom sličnim katranu koji je služio za učvršćivanje kao i za vodootpornost. Do prve terase vodila su dva sporedna stubišta i jedno glavno središnje stubište. Jedini put do vrha zigurata bio je vrlo strmim stubištem koje se uspinjalo poput rampe. Većina zigurata imala je nekoliko terasa na različitim visinama a na najvišoj terasi bio je sagrađen hram. Do hrama je vodio samo jedan red stuba. Pretpostavlja se da je unutrašnjosti hrama mogao pristupiti samo vrhovni svećenik.
Izvori:
Roaf, M. Cultural Atlas of Mesopotamia and the Ancient Near East , New York, 1990.
Stone, E. Ziggurat, u: Meyers, E. M. (ur.) The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East, sv. 5., New York i Oxford 1997.
Comments